BH vojna industrija i naoruzanje

[drndalo]

Samo od h155 nikakvog habera.

Bolan, ne ide to za 2 hefte...

[Streptokok]

Samo od h155 nikakvog habera.

Bolan, ne ide to za 2 hefte...

Zanimljivo

[anelsol]

Moze li iko dati procjenu koliko bi testiranje H 155 moglo potrajati?

[mehoxy]

.

[Streptokok]

Jesi li siguran da hrvatska ne proizvodi cijevi?

Za pistolj jesam, jer tako pise u wikipedia clanku
https://hr.m.wikipedia.org/wiki/HS2000
Za pusku bas i nisam, ali obzirom da pistoljske cijevi uvoze, vjerovatno je to slucaj i s puscanim.

Navodno su tako na pocetku radili a onda su kupili masine. To sam citao na njihovim forumima, pa uzeti sa rezervom.

[mehoxy]

.

[heckler]

Moze li iko dati procjenu koliko bi testiranje H 155 moglo potrajati?

Realno govoreci, zavisno od okolnosti moze to potrajati i par godina.

Citiracu samog sebe od prije nekoliko mjeseci (iako je nakon ovog posta bilo jos nekoliko izlazaka na poligon - koliko je javnosti poznato):

U svojoj knjizi "Problemi projektovanja lansirnih uredjaja" pokojni Vucurovic u dosta detalja objasnjava faze testiranje i objasnjava da testiranje zahtjeva oko 60% i potrosenih sredstava i vremena tokom razvoja. Iako su tu radilo o (samohodnim) lansirnim uredjanima mislim da ima dovoljno slicnosti da dio te logike i ovdje vazi.

Olaksavajuca okolnost u razvoju BH samohotke je to sto se o topu vec sve zna. Top je vec davno razvijen i testiran i tu nema vise misterija ako se ne krene u neko eksperimentisanje i dorade. Sve ostalo mora proci sve faze testiranja i tu nema zajebancije tako da je ne vidim matematiku da to bude zavrseno u nekom rekordnom roku. Do sada je 2 puta izlazila na poligon koliko je nama poznato a dok se sve zavrsi ona ce biti u poluraspadnutom stanju.

Dakle cak i ako potpuno zanemarimo top, a ne mozemo bas skroz, kao vec vrlo poznato postojece rjesenje ima tu jos masa stvari koje se moraju testirati.

Kako ce one lopate da podnesu maksimalno punjenje. Koliko ce dopustiti bocno pomjeranje cijevi. Kolike sile ce se prenositi na prednju osovinu itd itd itd.

[anelsol]

Moze li iko dati procjenu koliko bi testiranje H 155 moglo potrajati?

Realno govoreci, zavisno od okolnosti moze to potrajati i par godina.

Citiracu samog sebe od prije nekoliko mjeseci (iako je nakon ovog posta bilo jos nekoliko izlazaka na poligon - koliko je javnosti poznato):

U svojoj knjizi "Problemi projektovanja lansirnih uredjaja" pokojni Vucurovic u dosta detalja objasnjava faze testiranje i objasnjava da testiranje zahtjeva oko 60% i potrosenih sredstava i vremena tokom razvoja. Iako su tu radilo o (samohodnim) lansirnim uredjanima mislim da ima dovoljno slicnosti da dio te logike i ovdje vazi.

Olaksavajuca okolnost u razvoju BH samohotke je to sto se o topu vec sve zna. Top je vec davno razvijen i testiran i tu nema vise misterija ako se ne krene u neko eksperimentisanje i dorade. Sve ostalo mora proci sve faze testiranja i tu nema zajebancije tako da je ne vidim matematiku da to bude zavrseno u nekom rekordnom roku. Do sada je 2 puta izlazila na poligon koliko je nama poznato a dok se sve zavrsi ona ce biti u poluraspadnutom stanju.

Dakle cak i ako potpuno zanemarimo top, a ne mozemo bas skroz, kao vec vrlo poznato postojece rjesenje ima tu jos masa stvari koje se moraju testirati.

Kako ce one lopate da podnesu maksimalno punjenje. Koliko ce dopustiti bocno pomjeranje cijevi. Kolike sile ce se prenositi na prednju osovinu itd itd itd.

Jedan detalj mi nije jasan. Kao sto je konstatovano na ovom forumu, po slikama se vidi da je haubica postavljena na FAP. Neko je takodje rekao, kada I ako krene serijska proizvodnja da nece koristiti FAP kao platformu. Da li ce promjena tipa kamiona uticati na nacin da ce se promjeniti karakteristike platforme, I da li to zahtjeva nova testiranja?

[Nuken]

Mislim da baš i ne ako se znaju karakteristike kamiona i sile koje može podnijeti. Realno, preživi li FAP testove, svaki kamion podesan za H-155 može

[heckler]

Jedan detalj mi nije jasan. Kao sto je konstatovano na ovom forumu, po slikama se vidi da je haubica postavljena na FAP. Neko je takodje rekao, kada I ako krene serijska proizvodnja da nece koristiti FAP kao platformu. Da li ce promjena tipa kamiona uticati na nacin da ce se promjeniti karakteristike platforme, I da li to zahtjeva nova testiranja?

Ja ne vidim kako bi se dodatno testiranje moglo izbjeci kad se platforma promjeni. Koliko obimno nebih spekulisao, ali ne vidim nacina da se to izbjegne. To sa FAPom mi je interesantno od prvog dana. Obrazlozenje da su ga iskoristili jer im je bio pristupacan i pri ruci je samo po sebi ok, ali to onda po mojoj amaterskoj logici ovo smjestava negdje izmedju funkcionalnog modela i pravog prototipa. Naravno, niti sam kad konstruisao, niti bio dio procesa konstruisanja samohodne artiljerije pa nebih mogao nista izricito tvrditi. Koliki je utjecaj vozila na sveukupni sistem i koliko nepoznanica ima izmedju dvije platforme slicnih karakteristika u konacnici ne znam, a o tome ce ovisiti dodatno testiranje. Mozda nema previse nepoznanica i mozda je logika da ako radi na FAPu radice i na Mercedesu Zetros 6X6 itd...

[kiligonzales]

Jedan detalj mi nije jasan. Kao sto je konstatovano na ovom forumu, po slikama se vidi da je haubica postavljena na FAP. Neko je takodje rekao, kada I ako krene serijska proizvodnja da nece koristiti FAP kao platformu. Da li ce promjena tipa kamiona uticati na nacin da ce se promjeniti karakteristike platforme, I da li to zahtjeva nova testiranja?

Ja ne vidim kako bi se dodatno testiranje moglo izbjeci kad se platforma promjeni. Koliko obimno nebih spekulisao, ali ne vidim nacina da se to izbjegne. To sa FAPom mi je interesantno od prvog dana. Obrazlozenje da su ga iskoristili jer im je bio pristupacan i pri ruci je samo po sebi ok, ali to onda po mojoj amaterskoj logici ovo smjestava negdje izmedju funkcionalnog modela i pravog prototipa. Naravno, niti sam kad konstruisao, niti bio dio procesa konstruisanja samohodne artiljerije pa nebih mogao nista izricito tvrditi. Koliki je utjecaj vozila na sveukupni sistem i koliko nepoznanica ima izmedju dvije platforme slicnih karakteristika u konacnici ne znam, a o tome ce ovisiti dodatno testiranje. Mozda nema previse nepoznanica i mozda je logika da ako radi na FAPu radice i na Mercedesu Zetros 6X6 itd...

Na cijem su vozilu bili Plamen, Oganj i Orkan?

[Streptokok]

Jedan detalj mi nije jasan. Kao sto je konstatovano na ovom forumu, po slikama se vidi da je haubica postavljena na FAP. Neko je takodje rekao, kada I ako krene serijska proizvodnja da nece koristiti FAP kao platformu. Da li ce promjena tipa kamiona uticati na nacin da ce se promjeniti karakteristike platforme, I da li to zahtjeva nova testiranja?

Ja ne vidim kako bi se dodatno testiranje moglo izbjeci kad se platforma promjeni. Koliko obimno nebih spekulisao, ali ne vidim nacina da se to izbjegne. To sa FAPom mi je interesantno od prvog dana. Obrazlozenje da su ga iskoristili jer im je bio pristupacan i pri ruci je samo po sebi ok, ali to onda po mojoj amaterskoj logici ovo smjestava negdje izmedju funkcionalnog modela i pravog prototipa. Naravno, niti sam kad konstruisao, niti bio dio procesa konstruisanja samohodne artiljerije pa nebih mogao nista izricito tvrditi. Koliki je utjecaj vozila na sveukupni sistem i koliko nepoznanica ima izmedju dvije platforme slicnih karakteristika u konacnici ne znam, a o tome ce ovisiti dodatno testiranje. Mozda nema previse nepoznanica i mozda je logika da ako radi na FAPu radice i na Mercedesu Zetros 6X6 itd...

Na cijem su vozilu bili Plamen, Oganj i Orkan?

pa valjda na FAP-u, ovom istom na kojem je sad h155

[kiligonzales]

Ja ne vidim kako bi se dodatno testiranje moglo izbjeci kad se platforma promjeni. Koliko obimno nebih spekulisao, ali ne vidim nacina da se to izbjegne. To sa FAPom mi je interesantno od prvog dana. Obrazlozenje da su ga iskoristili jer im je bio pristupacan i pri ruci je samo po sebi ok, ali to onda po mojoj amaterskoj logici ovo smjestava negdje izmedju funkcionalnog modela i pravog prototipa. Naravno, niti sam kad konstruisao, niti bio dio procesa konstruisanja samohodne artiljerije pa nebih mogao nista izricito tvrditi. Koliki je utjecaj vozila na sveukupni sistem i koliko nepoznanica ima izmedju dvije platforme slicnih karakteristika u konacnici ne znam, a o tome ce ovisiti dodatno testiranje. Mozda nema previse nepoznanica i mozda je logika da ako radi na FAPu radice i na Mercedesu Zetros 6X6 itd...

Na cijem su vozilu bili Plamen, Oganj i Orkan?

pa valjda na FAP-u, ovom istom na kojem je sad h155

Bili su na domacem kamionu FAP-u jer su bili tada dio zajednicke jugoslovenske vojne industrije, to su razlozi sto i danas saradjujemo sa Srbijom . Po potrebi oni nama rade nesto, mi njima. Sada vecinom preradjujemo haubice za Amere, prodajemo municiju i radimo na tome kako da proizvedemo vise.

[Nuken]

Srbi razmatraju neke druge kamione pored FAP-a a mi bi trebali uzeti to

Što se tiče suradnje sa Srbijom, samo ono što nam je prijeko potrebno od njih, a uskoro će i to biti stvar prošlost

[heckler]

http://tntportal.ba/2017/09/07/novi-tra ... inobacaca/

BNT – tvornica mašina i hidraulike Novi Travnik uputila je obavijest o poligonskom ispitivanju gađanjem minobacača.

Kako stoji u saopćenju poligonsko ispitivanje gađanjem planirano je za petak i subotu (8. i 9. septembar) na poligonu Margetići.

Poligonsko ispitivanje gađanjem minobacača LMB120mm i LMB75 i LMB82mm M69A održat će se u periodu od 8,00 do 17,00 sati.

Ukoliko čujete pucnjeve ili detonacije u navedenom razdoblju nema razloga za pniku, stoji u saopćenju BNT – tvornice mašina i hidraulike Novi Travnik .

Ovdje novo, samo valjda utvrdjuju proslogodisnje rezultate.

http://www.biznisinfo.ba/dobri-proslogo ... bit-izvoz/

Dobri prošlogodišnji rezultati namjenske industrije: Rastu prihodi, dobit i izvoz

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, usvojila izvještaj Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o prošlogodišnjem poslovanju i stanju u privrednim društvima namjenske industrije u FBiH, u kojem je navedeno da je u ovim društvima s većinskim državnim kapitalom na dan 31.12.2016. godine bilo 2.936 radnika, odnosno 13 posto više u odnosu na prethodnu godinu.

Ukupan prihod iznosio je 206.974.929 KM i veći je za 21 posto, a prihod od izvoza 172.734.343 KM, što je 29 posto više u odnosu 2015. godinu. U 2016. godini namjenska industrije u Federaciji BiH je ostvarila dobit od 27.390.462 KM. Vrijednost kapitala na dan 31.12.2016. godine je povećana za 36.809.017 KM i 20 posto je veća u odnosu na pretprošlu godinu. Strategijom razvoja namjenske industrije i Akcionim planom u FBiH za period 2012.-2022. godina, predviđeno je da do 2017. bude ostvaren izvoz u vrijednosti od 100.000 KM. Rezultatima izvoza u 2016. godini (172.734.343 KM) ovaj plan je i nadmašen.

Ove rezultate privredna društva namjenske industrije u FBiH ostvarila su uz minimalnu finansijsku podršku Vlade FBiH kroz subvencije javnim i privatnim preduzećima, koje su u 2016. godini iznosile 2.998.000 KM, a za 2017. godinu predviđena sredstva iznose 4.000.000 KM.

Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije zaduženo je da i dalje prati i analizira stanje u namjenskoj industriji i Vladi predlaže mjere i aktivnosti s ciljem realizacije ambicioznih planova za 2017. godinu i ostvarenja ciljeva u skladu sa Strategijom razvoja namjenske industrije i Akcionim planom u FBiH za period 2012.-2022. godina, saopćeno jeiz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

[krater]

U Tešnju će se proizvoditi rezervni dijelovi za oružje iz cijeloga svijeta

Sve veći broj tvrtki u BiH za proizvodnju oružja i vojne opreme

Ukorak s rastućom vojnom namjenskom industrijom, čiji je izvoz lani prešao 200 milijuna eura, pojavila se i nova tvrtka koja želi proizvoditi rezervne dijelove. Proizvodnja i povjerenje Tvrtka Župčanik iz Tešnja ovih je dana dobila i suglasnost Vlade Federacije BiH za uvođenje proizvodnje nenamjenske vojne industrije. Ona će proizvoditi i dijelove koji se definiraju kao vojna oprema iz skupine mehaničkih dijelova proizvoda iz skupine bez pirotehničkih elemenata te oklopnu ili zaštitnu opremu i konstrukcije, a bit će tu i otkivci, odljevci i ostali nedovršeni proizvodi bez eksplozivnih elemenata. Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...

http://www.vecernji.ba
http://www.zupcanik.ba

41. Mišljenje Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije na „Elaborat o osposobljenosti firme “Zupčanik” d.o.o. Tešanj za uvođenje proizvodnje proizvoda i rezervnih dijelova za naoružanje i vojnu opremu - bez eksplozivnih elemenata“, s Prijedlogom teksta saglasnosti Vlade Federacije Bosne i Hercegovine

Lijepa vijest. Imali gdje tešanjske Pobjede?

Tvrtka želi postati konkurentna na svjetskom tržištu u proizvodnji, izmedu ostaloga, kako navode, i metalnih te plastičnih komponenti, kao što su nakovnji, kapsule, košuljice zrna, članci redenika, vodeći prsteni i metalni dijelovi streljiva, sigurnosne i oružne naprave, upaljači, senzori i inicijalne naprave, energetska punjenja za jednokratno ispaljenje.

Ima,

Zupcanici
http://pobjeda-tesanj.com/bs/?page_id=256

Livnica
http://pobjeda-tesanj.com/bs/?page_id=265

Rade isto kao i Koteks sa Enkerom.

[heckler]

Intervju sa direktorom TRZ Hadzici. Nista spektakularno novo i nama ovdje nepoznato.


http://bhbusiness.ba/meho-rekic-direkto ... a-hadzici/

MEHO REKIĆ, DIREKTOR TEHNIČKO-REMONTNOG ZAVODA HADŽIĆI

Kada je odlukom federalne vlade, prije godinu dana, imenovan za direktora Tehničko-remontnog zavoda u Hadžićima zatekao je stanje koje je veoma teško obećavalo brzi oporavak.
Kao i u periodu agresije na Bosnu i Hercegovinu, kada je potvrđivao hrabrost, odvažnost i čovječnost i ovoga puta suočio se sa izazovima, uvjerivši sebe i druge da se stručnošću i htijenjem mogu napraviti nove vrijednosti.
Koji rezultati su ostvareni u rekordno kratkom vremenu, u privrednom subjektu po kojem su Hadžići decenijama prepoznatljivi u makro okruženju, predstavlja diplomirani ekonomista i prvi čovjek menadžmenta Meho Rekić.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Gospodine Rekić, koji motivi su Vas opredijelili da prihvatite prijedlog federalnog premijera i dođete na čelo privrednog subjekta suočenog sa poslovnom dubiozom?

M. REKIĆ:
Prije svega moram da istaknem da sam bio počašćen pozivom premijera da se uključim u strategiju vlade koja je davala imperativ na namjensku industriju.
Kao dugogodišnji uposlenik vlade F BiH poznavao sam probleme sa kojima je Tehničko-remontni zavod Hadžići bio suočen, a pri tome svjestan da država ne može da funkcioniše bez tri ključna elementa. To su obezbjeđenje dovoljnih količina hrane za stanovništvo, što kvalitetniji zdravstveni sistem i što uspješnija namjenska industrija, koja, u sintezi sa drugim elementima, obezbjeđuje pravodobnu i kvalitetnu zaštitu države.
Isto tako znao sam da Zavod raspolaže sa nedovoljno iskorištenim potencijalima, prevashodno stručnošću, višedecenijskim znanjem i iskustvom uposlenih, što smatram najvećom vrijednošću.
Prilike koje sam zatekao iziskivale su određivanje jasnih planskih aktivnosti, čijom dosljednom realizacijom rezultati nisu izostali.
Pri tome sam bio svjestan da Tehničko-remontni zavod, jedini na području F BiH, posjeduje tri elementa i to remont naoružanja i vojne opreme, proizvodnju i promet i to je, poštujući ekonomska načela i zakonitosti tržišta, trebalo staviti u fiunkciju.

KORAK PO KORAK DO OPORAVKA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta su bile osnovne odlike zatečenog stanja?

M. REKIĆ:
Prije godinu dana u Zavodu je vladalo stanje predstečajnog postupka, sa blokadom računa, kreditnom opterećenošću, 35 bezvoljnih radnika i općom zapuštenoću infrastrukturnih kapaciteta.
Nakon sagledavanja stanja, koje je trajalo dva mjeseca, poslovne aktivnosti sam segmentirao po prioritetima.
To se prije svega odnosilo na saniranje i restruktuiranje preduzeća, zatim vraćanje povjerenja kod kupaca i dobavljača, te usvajanje novih proizvoda i prezentaciju istih domaćem i ino tržištu.
Riješili smo se balasta preduzeća, koji smo dali u najam, a od čijih sredstava smo obezbijedli solidnu platformu za poslovanje.
Kod banaka smo naišli na razumijevanje za reprogram obaveza, a kod dobavljača osigurali obezbjeđenje repromaterijala na odgođeno plaćanje.
Sve navedeno omogućilo nam je da se riješimo predstečaja, deblokiramo račune i otpočnemo razgovore sa poreskom upravom o odgođenom plaćanju godinama gomilanih obaveza.
Uporedo s tim aktivnostima obezbijedili smo poslovne aranžmane kojima smo stvarali novu vrijednost i omogućavali zapošljavanje novih pedeset radnika.

NOVI PROIZVODI

BH BUSINESS MAGAZINE:
Koje aktivnosti ste realizovali u oblasti remonta naoružanja i šta predstavlja ponudu proizvoda Zavoda?

M. REKIĆ:
Zavod se u svom dugogodišnjem postojanju veoma uspješno bavio održavanjem borbene tehnike, odnosno remontom, modernizacijom i modifikacijom, a sve to aktuelno je i danas, što smo potvrdili nedavnim remontom na američkom tenku M62.
Kada je u pitanju proizvodnja, radimo kompletnu zaštitnu opremu i to šljem, pancire, policijsku opremu, te transportnu ambalažu za miniciju i minsko-eksplozivna sredstva.
Posebno smo ponosni na nove proizvode, a to su padobrani za minobacačke ganate 60, 80 i 120 milimetara, koje radimo u saradnji sa kompanijom PRETIS, te ručni raketni bacač RPG7, bosanskohercegovački proizvod koji nije bio napravljen ni u ex jugoslovenskom periodu.
Već imamo upita za izradu nekoliko hiljada komada i nadam se da ćemo veoma brzo potpisati i prve ugovore za izradu i isporuku, što će biti prelomnica poslovanja Zavoda.
Sasvim sam siguran da ćemo, posredstvom UNIS grupu koja se bavi prodajom naoružanja i vojne opreme namjenske industrije, ali i samostalno naše proizvode moći plasirati svim zainteresivanim državama svijeta, osim onih pod embargom. Tako smo sa UNIS grupom, koja je bila nosilac posla, uradili remont haubica 122 milimetra za američku kompaniju, nakon čega smo dobili ponudu za nastavak saradnje tokom naredne godine.
Time smo dobili još jednu satisfakciju za uspješno izvršen remonti i bez greške urađen test na poligonu.
Zavod je osposobljen i za remont naoružanja koje je bilo sinonim istočnog bloka i to tenkova T84, T72 i T55, te haubica 105, 122, i 155 milimetara, sa varijantom proizvodnje određenih dijelova.
Kada je u pitanju proizvodni program radimo i na izradi takozvanih pametnih odijela koji mogu da u datom momentu lociraju čovjeka, daju njegove životne funkcije, a mogu se koristiti u vojne i civilne svrhe, kada dolazi do nesreća u rudnicima, odnosno neprilikama u kojima se ne može odmah doći do nastradalih.
U domenu modernizacije borbene tehnike, a odnosi se na tenkove, napravili smo nowhau kada je u pitanju inovacija u sistemu upravljanja vatrom, takozvani SUV. Radi se o modifikaciji stare tehnologija, koja je zamijenjena novom, a to je termovizijska kontrola, odnosno kamera koja može izvršiti prepoznavanje, što je već poznato u svijetu, ali prilagođena našim uvjetima, a djelo su naših profesora i inžinjera.
Radimo na još nekim sistemima moderne tehnologije ratovanja, ali je to još u fazi planiranja.
BH BUSINESS MAGAZINE:
Šta predstavlja osnovne elemente vizije razvoja Zavoda?

M. REKIĆ:
Prije odgovora na pitanje bitno je naglasiti da su prostorni, odnosno infrastrukturni kapaciteti kojima rasplolažemo respektabilni, a akcenat moramo posvetiti tehničko-tehnološkom osavremenjavanju.
Jedan po jedan objekat stavljat ćemo u funkciju, nastojeći ih vraćati njihovoj namjeni.
Stručnost i iskustvo najvažniji su potencijal kojim raspolažemo, bez kojih je svaka priča izlišna.
Bitno je imati povjerenje vlade FBiH i priznanje za ovo što smo do sada uradili, ali na nama samima je obaveza kako uspjeh može biti još veći.
Elemente vizije razvoja Zavoda realizujemo u dva pravca i to vojnom i civilnom. Cor business, odnosno osnova djelatnost Zavoda je remont naoružanja i vojne opreme.
S tim u vezi, prve i sasvim logične aktivnosti bile su razgovori sa predstavnicima ministarstva odbrane, odnosno zamjenikom ministra gospodinom Seadom Jusićem i ministricom Marinom Pendeš.
Teme sastanaka bile su kako da Zavod bude suport segmentu odbrane, jer vojska ne može da funkcioniše bez Zavoda kao neizostavnog elementa, koji drži snage mobilnim i adekvatno upotrebljivim.
Jedan od uvjeta ulaska Bosne i Hercegovine u NATO jeste i Tehničko-remontni zavod koji mora biti osposobljeni i spreman da odgovori na sve zatjeve oružanih snaga jedne države, a drugi uvjet je posjedovanje opitnog, odnosno poligona za ispitivanje naoružanja i vojne opreme.

AKCENAT NA
CJELOŽIVOTNOM UČENJU

BH BUSINESS MAGAZINE:
Kakva je kadrovska struktura uposlenih?

M. REKIĆ:
Mojim dolaskom u Zavod bilo je zaposleno 35 radnika.
Za godinu dana taj broj se povećao na 81, sa tendencijom rasta.
Kadrovska struktura odgovara usvojenoj djelatnosti i planskim zadacima, čiji teret nose stariji radnici koje odlikuje znanje i iskustvo.
Svjesni skorog završetna radnog vijeka starijih radnika, a imajući u vidu preporuke Direkcije namjenske industrije, napravili smo program prenošenja znanja, takozvano cjeloživotno učenje. Radi se o prenosu tehničkog znanja starih generacija radnika na mlađe, pri čemu želimo da uspostavimo internu školu u namjenskoj industriji.
Taj projekat smo napravili, dali ministarstvu na razmatranje i čekamo odgovor.
To znači i obezbjeđenje sredstava, koje ćemo, nastupom na ino tržištu i obezbijediti.
To je jedan od primarnih ciljeva u cilju očuvanja znanje. Ponovo akcentiram činjenicu da je čovjek broj jedan na pedijastalu vrijednosti, a sve ostalo se može kupiti.
Stručnost, znanje i iskustvo stiču se decenijama rada i to je neprocjenjivo dragocjeno.

OD DUBIOZE DO POSLOVNIH USPJEHA

BH BUSINESS MAGAZINE:
Kojim poslovnim rezultatima se završili prethodnu i šta su očekivanja u ovoj poslovnoj godini?

M. REKIĆ:
Veoma bitno je to što smo uspjeli zaustaviti negativan trend poslovanja. Bruto plate isplaćujemo redovno, a obaveze nastale u proteklih dvadesetak godina smo reprogramirali, što nam omogućava da radimo, te planski i segmentirano rješavamo jedan po jedan problem.
Ostvarenje plana proizvodnje i prihoda u 2016. godini povećali smo za 117 posto, a povećali smo i redovne djelatnosti više od 200 posto, što podrazumijeva održavanje borbene tehnike i proizvodnje.
Uvjeren sam da ćemo u vremenskom periodu od godinu dana, ukoliko sve ovo bude teklo po planu sanirati i vratiti sve dugove.
Radimo i usluge drugim fabrikama namjenske industrije i za sada nemamo osilacija u poslovanju.

NA POMOLU POSLOVNA SARADNJA SA MAĐARSKOM

BH BUSINESS MAGAZINE:
Ima li još nekih poslovnih aranžmana koji nisu usko vezani na oblast namjenske industrije?

M.REKIĆ:
Naravno da ima.
Naime, naša paralelna aktivnost jeste vođenje pregovora sa predstavnicima fabrike autobusa IKARUS iz Mađarske, za koju smo dobili zeleno svjetlo od ministra da razgovaramo o poslovno-tehničkoj saradnji koja bi se odnosila na montažu autobusa u našem Zavodu.
To je PKD sistem, a radi se o tome da bismo dobijali sve u dijelovima, gdje bismo u našim prostorima, uz adekvatnu pripremu izvršili montažu autobusa za domaće tržište.
Ono što je vrlo bitno da su to autobusi koji kao pogonsko gorivo koriste zemni plin odnosno CNG, koji je novitet na bh. prostoru. Daleko smo odmakli u pregovorima, imamo obostrane interese i mislim da će to biti jedna od razvojnih šansi Tehničko-remontnog zavoda, pri čemu ćemo iskoristiti kapacitete i omogućiti nova upošljavanja.
Cilj nam je zaposliti što više radnika iako moram priznati da imamo problem nedostatka kvalificirane radne snage, pogotovo u segmentima visokih i informacionih tehnologija.

BH BUSINESS MAGAZINE:
Gospodine Rekić, na koji način Zavod potvrđuje društvenu odgovornost?

M. REKIĆ:
Tehničko-remontni zavod jedno je od osnovnih obilježja Hadžića.
Tako i odnos prema lokalnoj sredini i njenom društvenom životu smatram našom obavezom. To sam iznio i načelniku općine Hamdi Ejuboviću prilikom našeg prvog susreta, neposredno nakon preuzimanja dužnosti.
Dosadašnju saradnju ocjenjujem izuzetno korektnom, a potvrda da u novim oblicima budemo dio ove sredine jeste sponzorstvo i donatorstvo sajma znanja koje je organizovala Tehnička škola.
I saradnja sa Islamskom zajednicom na općinskom nivou također je izuzetno dobra.
Ponovo naglašavam, neraskidivi smo dio ove sredine, ponajviše uposlenih je iz Hadžića i sasvim je prirodno da, koliko god je moguće, budemo društveno odgovorni.
Ništa manje značajne nisu ni posjete brojnih delegacija koje žele da se na licu mjesta upoznaju za aktivnostima Zavoda.
Tako je nedavno upriličena i posjeta brigadnog generala Jozsefa Szpisjaka, zamjenika komandanta UMPROFOR-a, a tema razgovora bili su oblici saradnje.
I da zaključim. Ovo je novo poglavlje u dugogodišnjem poslovanju Zavoda. S
tvorili smo pretpostavke uspješan rad.
Hoćemo, možemo i znamo kako.

BIOGRAFIJA

MEHO REKIĆ rođen je 6. Septembra 1970. godine u Bihaću.
Zvanje – diplomirani ekonomista.
Studij – Poslovno pravo.

Obrazovanje i osposobljavanje
– 1989. godine – Srednja škola za unutrašnje poslove u Zagrebu,
– 1995. godine – Viša ekonomska škola u Bihaću,
– 2006. godine – Univerzitet za poslove studije u Balnja Luci.

Stručna usavršavanja
– Specijalistički jednogodišnji kurs u organizaciji CBGI, EU projekat.
Certifikat u oblasti:
„Jačanje kapaciteta vladinih institucija za učešće u političkom dijalogu sa civilnim društvo“,
„Transparentno finansiranje projekata civilnog društva prema standardima EU“
„Saradnja vladinih institucija sa organiozacijom civilnog društva“,
-Specijalistički kursevi u organizaciji ADS F BiH borbe protiv korupcije.

Certifikati iz oblasti:
„Pojam i pojavni oblici korupcije“,
„Antikorupcijski poslovi kao instrument borbe protiv korupcije,
„Nacrt integriteta i testivi integriteta“,
„Mogućnost i obaveze rukovodnog osobla u preveniranju i suzbijanju korupcije“,
„Organizacija kulture, profesionalizam i integritet javne sužbe“
„Procjena oblasti radnih mjesta u pogledu rizika za korupciju“.
– Kurs u oblasti emigracije i migracije stanovništva, Certifikat,
– Specijalistički kursevi predviđeni misijom UN-a i IPTF-a ( svjesnost o drogama, obavještajni sistemi, ljudska prava i dr.).

Radno iskustvo
– Od 1989 do 1991. godine – Okružni zatvor Zagreb,
– Od 1991. do 2003. godine – u kantonalnom ministarstvu unutrašnjih poslova obavljao zadatke: Inspektor za unutrašnju kontrolu i reviziju K MUP-a Bihać, Šef Operativnog centra K MUP-a Bihać, Inspektor za saobraćav i prekršajnu delikvenciju, Pomoćnik komandanta specijalne jedinice policije MUP-a Bihać, Komandir Policijske stanice za prekogranične poslove, aerodrom i pratnju vozova MUP-a Bihać, Policajac u Centru službi javne bezbijednosti Bihać,
– Od 2003. do 2005. godine u „R-COMERC“ doo, Bihać,
– Od 2007. do 2011. godine Vlada F BiH, savjetnik Premijera Vlade F BiH za ekonomska pitanja, privatizaciju i strana ulaganja,
– Od 2011. do 2015. godine Ministarstvo prostornog uređenja F BiH za pravne i financijske poslove u Kabinetu premijera,
– 2015. godine Zadruga „Novi početak“- konsultant u oblasti organizacije i vođenja Zadruge, te nastupa na ino tržištima-izvoz proizvoda,
– 2016. godine – Tehničko-remintni zavod Hadžići, namjenska industrija.

Organizacijske i rukovodne vještine
– Organizacija u oblasti Zadrugarstva u BiH, Udruživanje Zadrugaza nastup na ino tržišta Turske,
Bliskog i Srednjeg istoka,
– Kontakt osoba Tima za borbu protiv korupcije Vlade F BiH u Ministarstvu prostornog uređenja,
– Član Radne grupe federalnog ministarstva prostornog uređenja za uzradu Plana borbe protiv korupcije,
– Član Tehničkog tima za infrastrukturu, Interresorne komisije za izradu nacrta Strateškog plana
ruralnog razvoja BiH,
– Član Komisije za internu kontrolu u federalnom ministarstvu prostornog uređenja,
– Član državne Komisije BiH za privrednu saradnju BiH i Slovenije,
– Član komijsije vlade F BiH za izradu Akcionog plana „Razvij trgovine i domaćeg tržišta u F BiH“,
– Predstavnik vlade F BiH u Timu za rješavanje viškova municije i MES-a bivših vojski Armije BiH i Vojske RS-a,
– Predsjednik Upravnog odbora Kantonalnebolnice „dr. Irfan Ljubijankić“ u Bihaću,
– PredsjednikIzvršnog odbora Medžlisa Islamske zajednice Bihać.

Ostale vještine
– Inivacije u oblasti zdravlja ljudi,
– Inovacije uoblasti poljoprivrede,
– Inovacije i projekti u oblasti okoliša i očuvanja životne sredine.

Projekti
„Strategija razvoja Zadrugarstvau BiH, Sarajevo 2015.“
„Opći plan borbe protiv korupcije Vlade F BiH, Sarajevo2012.“

Konferencije
Međunarodna konferencija za regionalnu saradnju, Sarajevo 2012.

Seminari
USAID, REGIONALNI ACCESS TO FINANCE FORUM, Sarajevo 2012.

Priznanja i nagrade
Pohvala kantonalnog ministartva unutrašnjih poslova Bihać, 1996.,
Plakete i zahvalnice lokalne zajednice i civilnog društva, klubova i organizacija,

Članstva
Član je Lovačkog društva Bihać i predsjednik NK „Borac“
Učesni je oslobodilačkog rata, pripadnik Armije BiH-MUP-a 1992/1995., sa statusom „Organizator otpora“.

Oženjen je i sa suprugom Silvanom ima kćerke Azru, Arijanu i Majdu i sina Muhameda.

[Streptokok]

ni riječi o transporteru.

inače lik je nepismen, sve lijeve škole u ratnom i postratnom periodu. izvinite ali alergičan sam na jurišnike sa kupljnim diplomama.

[155_mm]

snimak je star 6-7 godina. posto je losa kvaliteta snimka i slabo se vidi predpostavljam da se je radilo o pocetku izrade kalibra 155 mm a mozda je i 122 mm. a najbolji dio je sam kraj, kad otkovak iznenadno sklizne.

[anelsol]

Kako stvari stoje RPG je prosao sva testiranja. To je definitivno najzanimljiviji projekat TRZ-a. Ako bi krenula realizacija u kolicinama koje su navedene, to ce sigurno dati veliki impuls ne samo TRZ-u, nego I Zraku I Pretisu. Oklopnjak I bacac granata 40 mm nije spominjao, ali je rekao da su u fazi razvoja I drugi projekti, tako da nista nije iskljuceno.

[mehoxy]

.

[Streptokok]

ni riječi o transporteru.

inače lik je nepismen, sve lijeve škole u ratnom i postratnom periodu. izvinite ali alergičan sam na jurišnike sa kupljnim diplomama.

Sta ocekujes od stranackih kadrova. Za nadati se samo da stvarno posluju onako kako on govori.

a jbga, sve kontam doći će vrijeme za školovane a svakim danom me demantuju

[anelsol]

ni riječi o transporteru.

inače lik je nepismen, sve lijeve škole u ratnom i postratnom periodu. izvinite ali alergičan sam na jurišnike sa kupljnim diplomama.

Sta ocekujes od stranackih kadrova. Za nadati se samo da stvarno posluju onako kako on govori.

a jbga, sve kontam doći će vrijeme za školovane a svakim danom me demantuju

Ako je on pokrenuo projekat UNA, i ako ga realizuje kvalitetno u smislu dobrih ugovora, ja zadovoljan. Znam xy ljudi koji su zavrsili fakultete, pa nista od njih.

[mehoxy]

.

[krater]

Mislim da je to bila odluka EU da se ne izvozi u Ukrajinu. Negdje ima izvjestaj EU...