Autoputevi u BiH - Koridor 5C

[So What!]

Eksproprijacija

Klopče – Pečuj: postupak eksproprijacije je u završnoj fazi i procenat realizacije u 2016. godini je iznosio cca 96,61%. Nekoliko predmeta se još uvijek rješavaju u upravnom postupku i upravnom sporu.


Počitelj – Zvirovići: Zaključno sa 31.12.2016. godine završena su 174 predmeta od ukupno 254 otvorena predmeta, gdje je u potpunosti eksproprisano 86,76 % površine predviđene za eksproprijaciju. Međutim, stepen završenosti eksproprijacije je 99,27% sa Rješenjima Vlade FBiH o prijevremenom ulasku u posjed nekretnina.


Sarajevska zaobilaznica LOT 3b: postupak eksproprijacije za potrebe izgradnje dionice LOT 3b Sarajevske obilaznice pokrenut je u februaru 2012. godine i okončano je 92,19% predmeta.


Tarčin – Zukići do Tunela Ivan: u skladu sa planom poslovanja nastavljen je postupak eksproprijacije nekretnina na području općine Hadžići. Do sada je završeno 92% predmeta odnosno eksproprisano je 86% površine (zemljišta i objekata).


Pečuj – Zenica sjever- Tunel Vraca: zaključno sa 31.12.2016. godine izvršeno preko 95% od ukupno predložene površine i eksproprisano 97% stambenih objekata.

Lašva - Nević polje (brza cesta): urađeni su elaborati eksproprijacije na osnovu Glavnog projekta. U toku su pripremne aktivnosti vezane za donošenje odluke Vlade FBiH po pitanju finansiranja.

Konjic-Mostar sjever (Salakovac I faza 22 km): u fazi je izrada idejnog rješenja, te nije bilo aktivnosti vezanih za eksproprijaciju i pripremne radnje za eksproprijaciju nekretnina. Dostavljen je elaborat eksproprijacije za tunel Prenj. U toku su aktivnosti vezane za donošenje odluke Vlade FBiH o finansiranju ove dionice.

Počitelj – Buna: elaboratom eksproprijacije obuhvaćene su katastarske čestice koje obuhvataju dijelove Općine Čapljina (K.O. Bivolje Brdo, K.O. Stanojevići i K.O. Lokve) i Grada Mostara (K.O. Pijesci i K.O. Gubavica). U katastarskim općinama vezanim za Općinu Čapljina sve su parcele pocijepane i predan je prijedlog za eksproprijaciju. Započeo je obilazak terena te se nastavak obilaska terena u općini Čapljina se očekuje početkom 2017. godine kao i znatniji troškovi eksproprijacije. Iz općine Mostar smo obaviješteni da neće moći pristupiti cijepanju parcela dok se ne pribavi urbanistička saglasnost koja još uvijek nedostaje

Eksproprijacija zemljišta i Plan preseljavanja za Koridor Vc

AKCIONI PLAN DIONICA KAKANJ - DRIVUŠA
AKCIONI PLAN DIONICA SVILAJ - ODŽAK
AKCIONI PLAN DIONICA VLAKOVO - TARČIN
AKCIONI PLAN DIONICA ZVIROVIĆI - BIJAČA

JP Autoceste FBiH

[So What!]

Dinamika gradnje

Drivuša – Klopče

Izvođač radova na poddionici Drivuša – Klopče je Hering d.d. Široki Brijeg.

Nadzor nad izvođenjem radova vrši konzorcij Divel d.o.o. Sarajevo i M/S The Associated Engineering Patrnership.

Vrijednost ugovora je 33.527.849,36 eura sa PDV-om, a sredstva su osigurana od Kuvajtskog fonda za arapski ekonomski razvoj (KFAER).

Rok za izvođenje radova je 30 mjeseci.

Značajni objekti su most Drivuša (650 m) i vijaduk Perin Han (400 m).

Poddionica je duga 2,23 km.

Radovi: Završeni su radovi na izmještanju podzemnih gasnih, vodovodnih, elektro i telekomunikacionih instalacija te dalekovodnih stubova. Također su izvođeni radovi na izgradnji donjeg stroja trupa autoceste i objekata od kojih najznačajniji mosta Drivuša i vijadukta Perin Han. Od radova na otvorenoj trasi, najznačajniji su radovi na osiguranju stabilnosti kosina zasjeka na potezu između dva naprijed navedena dominantna objekta. Također završeno je i izmještanje gasnih instalacija, betoniranje 14 raspona na mostu Drivuša. Izvode se radovi na vijaduktu Perin Han.

Izgradnju ove poddionice karakterišu izuzetno složeni geološki uslovi koji nisu adekvatno tretirani kroz Glavni projekat, tako da je na nekoliko poteza bilo neophodno raditi izmjenu projektne dokumentacije što je uzrokovalo neželjene zastoje na izgradnji otvorene trase autoceste. Na dvije lokacije je došlo do aktivacije klizišta.

Ukupan procenat izvršenih ugovorenih radova je 45,46%.


Klopče – tunel Pečuj (Donja Gračanica)

Poddionica Klopče – Pečuj (Donja Gračanica) se nadovezuje na poddionicu Drivuša – Klopče u zoni vijadukta Perin Han.

Radove izvodi konzorcij Euro-asfalt i Strabag AG.

Nadzor nad izvođenjem radova vrši JV Egis International & Ipsa Institut d.o.o.

Vrijednost ugovora je 107.879.289,94 eura sa PDV-om, a sredstva su osigurana putem međunarodnih finasijskih institucija OPEC fonda za međunarodni razvoj i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Rok za izvođenje radova je 30 mjeseci.

Značajniji radovi na dionici Klopče - Pečuj (Donja Gračanica) obuhvaćaju izgradnju četiri vijadukta i dva tunela.

Poddionica je duga 5,78 kilometara.

Radovi: Procenat izvršenih ugovorenih radova je 14,99%


Svilaj – Odžak

Radovi II faze se izvode od 16.03.2017. godine, a najznačajniji su oni su na kolovoznoj konstrukciji, saobraćajno-tehničkoj opremi i završni radovi. Izvođač radova je konzorcij Strabag AG & Euro-Asfalt d.o.o. Rok za završetak poddionice je 8 mjeseci.

Poddionica je duga 11 kilometara.

Ukupan procenat izvršenih ugovorenih radova je 47,87%.

JP Autoceste FBiH

[So What!]

EBRD kredit za Koridor Vc - Dio 3

Ovim projektom obuhvaćena je izgradnja sljedećih sedam dionica autoceste popisane ispod, od sjevera prema jugu:

Dionica dužine 10,4 km između Svilaja i Odžaka (Lot 1)
Dionica dužine 5,1 km između Poprikuša i Nemile (Lot 2)
Dionica dužine 2,8 km Tunel Zenica (Lot 2)
Dionica dužine 5,8 km između Donje Gračanice i Klopča (Lot 2)
Dionica dužine 3,9 km između Tunela Zenica i Donje Gračanice (tj, 2,1 km km između Donje Gračanice i Zenice sjever i 1,8 km dionice Ulaz u tunel Zenica – petlja Zenica Sjever / Donja Gračanica) (Lot 2)
Dionica dužine 2,0 km Tunel Ivan, kao dio dionice između Tarčina i Tunela Ivan (Lot 3)
Dionica dužine 7,2 km od Bune do Počitelja (Lot 4)

JP Autoceste FBiH

[So What!]

[So What!]

@ nestvaran (SSC)

[Seyfo]

Super zvuči ovo oko giga-mega-ultra velikih projekata, a zna li neko koji je novi rok za puštanje u saobraćaj onog kilometra-dva koji spaja Briješće sa postojećim autoputem koji ulazi u grad i trenutno završava na kružnom toku kod Rajlovca? Sve rokove su probili, zadnji za koji sam čuo bio je 31.maj.

[Naslovnica]

Kažu nekada u oktobru, možda i ranije.
Doduše, nisu spominjali koje godine...

[drug_profi]

šta li če ostaviti za septembar 2018? Nisu započeli ništa veliko što se može svečano otvoriti pred izbore.
Vjerovatno ćemo doživiti reprize svečanih otvaranja objekata koji su već u upotrebi, ili otvorenje novog semafora, kružnog toka, trotoara...

[Naslovnica]

šta li če ostaviti za septembar 2018? Nisu započeli ništa veliko što se može svečano otvoriti pred izbore.
Vjerovatno ćemo doživiti reprize svečanih otvaranja objekata koji su već u upotrebi, ili otvorenje novog semafora, kružnog toka, trotoara...

Tradicionalno ide kamen temeljac na Vranduku...

[Seyfo]

Meni se čini da imam odgovor na svoje pitanje. Zašto bi otvarali dionicu od kilometar u oktobru 2017 kad mogu prolongirati do izbora? Pogotovo što smo utvrdili manjak objekata za presjecanje vrpce. Tradicionalni temeljac za Vranduk će biti idealan za opoziciju, ne pije vode više.

[So What!]

Super zvuči ovo oko giga-mega-ultra velikih projekata, a zna li neko koji je novi rok za puštanje u saobraćaj onog kilometra-dva koji spaja Briješće sa postojećim autoputem koji ulazi u grad i trenutno završava na kružnom toku kod Rajlovca? Sve rokove su probili, zadnji za koji sam čuo bio je 31.maj.

Nije to nadležnost Autocesta FBiH, već potpuno drugog preduzeća JP Ceste FBiH i sve ovisi o Kantonu i opštini, za razliku od Koridora VC koji ovisi od entiteta.

Imaš informacije o tom spoju na temi: http://forum.klix.ba/bosanski-putevi-ma ... 2s600.html

Uglavnom, trebalo bi u oktrobru, problem je bio novac koji je potraživo ŽGP za one plave barake i uglavnom dobili su tražena 2 miliona maraka.

U ovom slučaju je bilo do finansijera, a ne do izvođača radova, EA je recimo vijadukt u Briješću i kružni tok, prije roka završila.

[So What!]

So What da li znas tacno kojom trasom ce ici autoput u podrucju Vranduka prema Nemiloj? Zanima me jer me dosta ljudi pitalo bas to.

Ima li neka mapa?

Evo ga napokon i neka konkretnija mapa:

[So What!]

EBRD najavila finansiranje izgradnje dionice Koridora 5C kroz RS - Uskoro tender za izvođača radova

EBRD je obavjestila da će sa 70 mil EUR finansirati izgradnju dionica Koridora 5C kroz RS, od petlje Johovac (Tovira) do petlje Rudanka (dionica Johovac (Tovira)-Rudanka (Kostajnica)).

Saobraćajnica duga skoro 6 kilometara povezaće ujedno i novoizgrađeni autoput Banjaluka - Doboj sa gradom Dobojem, dok će ukupna dužnina Koridora 5C kroz Republiku Srpsku biti 46,6 kilometara.

Projekat kojim je BiH konkurisla kod ove banke predviđa izdgradnju 5,65 kilometara novog autoputa, uključujući sve povezane lokalne puteve i dvije petlje: T-petlja Johovac (Tovira) i petlja u obliku trube Rudanka (Kostajnica) i konsultantske usluge za nadzor radova.

Početak prijavljivanja na tender za navedene poslove očekuje se u trećem tromjesečju 2017.

eKapija

[Distortion]

So What da li znas tacno kojom trasom ce ici autoput u podrucju Vranduka prema Nemiloj? Zanima me jer me dosta ljudi pitalo bas to.

Ima li neka mapa?

Da se ispravim, dao sam ti mapu, ali očigledno je bila po starijoj trasi. Dakle raspisan je prvi tender za dionicu Vranduk - Ponirak.

Iako nema logike, jer još uvijek nisu raspisani tenderi za dionice Donja Gračanica - Tunel Zenica i Tunel Zenica - Ponirak, ali eto šta je tu je ...

U tenderu kaže ovako:

Vranduk in the north and to the section Ponirak – Vraca in the south. This subsection was designed using spatially adjusted continual curves of situational plan to satisfy the boundary elements for design speed Vr 120 km/h.

Subsection starts in the south part of Nemila settlement - location “Stara stanica” and further runs toward south. With two bridges over river Bosna and through one tunnel, the route passes area of the Vranduk town. The alignment then passes in the vicinity of settlement Koprivna, on the right side of river Bosna and ends just before the Ponirak settlement

Dakle, ide prema Koprivnoj i sad sebi možeš otprilike zamisliti trasu.

Da da, ipak je tacna informacija da ce autocesta ici kroz Koprivnu kako sam prvobitno i dobio info. Sad ova mapa to i potvrdjuje.

[So What!]

Mapa buduće dionice Tarčin - Tunel Ivan @ ww87 (SSC)

[Haris.ba]

A kada su planirali ovo? Za jedno 10 godina?

[So What!]

A kada su planirali ovo? Za jedno 10 godina?

Eksproprijacija za ovo zemljište je čak započeta, Karić i ekipa su bili jako ambiciozni vjerujući da bi u sljedećem mandatu (što se nije desilo, SDP je izgubio) mogli izgraditi Zeničku obilaznicu, Odžak - Svilaj, most na Savi, Međugorje - Buna i Tarčin - Ovčari.

Na stranici autocesta, vijesti koje sma postavio iznad, stoji da je eksproprijacija na ovom području obavljena u jednom dijelu.

Čim se odobre akcize, ovaj projekat ide. Što znači, još za jedno dvije - tri godine.

[mk ultra]

Da ima pameti autoput bi napravili i bio bi skoro dzabe... realno ovo je velika transportna zona...
A u nekih 300-350km sigirno ce se jednom stati pa gdje god...

Pricao mi je covjek iz JPAC, nema ni blizu u planu ovo prema konjicu...

[So What!]

Da ima pameti autoput bi napravili i bio bi skoro dzabe... realno ovo je velika transportna zona...
A u nekih 300-350km sigirno ce se jednom stati pa gdje god...

Pricao mi je covjek iz JPAC, nema ni blizu u planu ovo prema konjicu...

Uz svo dužno poštovanje, ali malo to ima veze sa JP ACFBiH. Oni su samo instrument federalne Vlade, gdje se direktori smjenjuju ko na traci.

Prethodni direktor Đenan Salčin tog preduzeća je istakao da kod većine problema nije do njega. U principu Vlada je ta koja namiče novac, zadužuje se i obećava.

Recimo Terzić je izjavio da su mu obećali 100 milion iz Klirinškog dua za prvu dionicu brze ceste Nević Polje - Lašva. Dakle obećali mu, ni on ne zna 100% hoće li ga na kraju dobiti.

Dakle samo instrumenti vladajuće garniture, u protekloj garnituri, imali smo jako fino rukovodstvo Autocesta, sada su SBB-ovci instalirali svoje ljudi, bio je prvo Bučo, pa Salčin, a sada i Terzić. Ne zna se ko je više izgubljen na toj funkciji ...

[drug_profi]

http://avaz.ba/vijesti/bih/284825/nije- ... lijardu-km

Interesantno mi je da se o ovome priča na ovaj način. Kao: mi bi da radimo, samo još kad bi Vlada htjela da nas prati.
U laži su kratke noge. Brzo će se pokazati da li je ovo još jedan SBB spin.

Ali uzmimo da je istina, bio bi to odličan napredak.

A u vezi frekvencije saobračaja. Nevjerovatna gužva na AP od Tarčina ka sjeveru u nedjelju uvečer. Vozilo se u dvije trake. Na naplati 4 kućice rade, red po desetak vozila na svakoj. Većina izašla na sarajevske izlaze ali i dobar dio otišao dalje. Među njima dobar broj stranih tablica. HR, SRB i H uglavnom.
Katastrofalne gužve su konstatno i pred Zagrebom iz pravca jadrana. Najviše mađara. Mi bi smo sigurno privukli veliki broj tih vozila da imamo više kilometara izgrađenog koridora. To je ono što se često priča da se isplativost AP ne može procijeniti dok ne bude kompletiran jer ni ja kad pođem npr. u Rijeku ne idem najkraćim putem nego najbržim i najmanje napornim.

[Banksy]

http://avaz.ba/vijesti/bih/284825/nije- ... lijardu-km

Nije raspisan tender za sjever Hercegovine: Još se čeka saglasnost Vlade za dionicu vrijednu milijardu KM.

„Autoceste“ su kompletnu dokumentaciju poslale još 15. februara resornom ministarstvu. Čekamo da nam Vlada FBiH da saglasnost za raspisivanje tendera za odabir izvođača radova. Očekujemo povratnu informaciju.- kaže Terzić.

Kmeči Fahro, ali džaba. Bakir ga potrošio, a nije mu dao dinara da zaradi.

[RJ57]

Na proljece vele da ce sacekati najnizi vodostaj Save tokom ljeta da se izliju dva najteza noseca stuba na buducem mostu kod Svilaja. Buduci da je to ovih dana, ima li ista od te price, ima li neko fotki, radi li se sta na tom najzahtjevnijem dijelu posla? Nisam isao na skyscrapercity...

Daleko je Svilaj, malo kome se isplati mahsuz otići gore i praviti neke izvještaje. Ja planiram skoknuti jedan dan da vidim. ACFBiH su prespori sa izbacivanjem bilo kakvih informacija i fotgrafija.

evo mogo bi taman sad kad malo zahladi ... čekamo slike. ja ću vjerovati da se most gradi tek kad ih vidim
nema slika ovdje, nema slika na skyscrapercityju, nema mosta i fajront!

[So What!]

http://avaz.ba/vijesti/bih/284825/nije- ... lijardu-km

Interesantno mi je da se o ovome priča na ovaj način. Kao: mi bi da radimo, samo još kad bi Vlada htjela da nas prati.
U laži su kratke noge. Brzo će se pokazati da li je ovo još jedan SBB spin.

Ali uzmimo da je istina, bio bi to odličan napredak.

A u vezi frekvencije saobračaja. Nevjerovatna gužva na AP od Tarčina ka sjeveru u nedjelju uvečer. Vozilo se u dvije trake. Na naplati 4 kućice rade, red po desetak vozila na svakoj. Većina izašla na sarajevske izlaze ali i dobar dio otišao dalje. Među njima dobar broj stranih tablica. HR, SRB i H uglavnom.
Katastrofalne gužve su konstatno i pred Zagrebom iz pravca jadrana. Najviše mađara. Mi bi smo sigurno privukli veliki broj tih vozila da imamo više kilometara izgrađenog koridora. To je ono što se često priča da se isplativost AP ne može procijeniti dok ne bude kompletiran jer ni ja kad pođem npr. u Rijeku ne idem najkraćim putem nego najbržim i najmanje napornim.

Sa dionicama Bijača - Počitelj - Mostar Jug, Ovčari - Tarčin - Sarajevo - Visoko - Kakanj - Zenica - Nemila i Doboj - Odžak - Svilaj, to bi bilo preko pola čitavog koridora i dovoljno za jedan period da privlači trazit kroz BiH, jer bi u tom slučaju imali rupe od Mostara do Konjica i od Nemile do Doboja što je sasvim prihvatljivo.

evo mogo bi taman sad kad malo zahladi ... čekamo slike. ja ću vjerovati da se most gradi tek kad ih vidim
nema slika ovdje, nema slika na skyscrapercityju, nema mosta i fajront!

Dobar

Ma mosta ima, mora biti kad EU časti, problem je sad očigledno Svilaj - Odžak. Više o problemu u članku ispod:

Autocesta do Mostara dolazi za 4 godine, imamo 280 mil. €

Otkako je došao na čelo Uprave Autocesta Federacije BiH Adnan Terzić je istodobno radio na dva kolosijeka – kako otkočiti zastoj na izgradnji autocesta zbog problema nastalih oko nepovećanja trošarina te pronalaženja modela koji bi kroz koncesije ili pak kroz izdavanje obveznica omogućili ubrzanje trošarina. Terzić u razgovoru za Večernji list govori da je moguće autoceste graditi bez povećanje trošarina.

Kada će autocesta stići do Mostara?

Vjerujem uskoro.

Možda je teško pitanje?

Ne, nije uopće teško. Racionalno je. A odgovor na to pitanje je vrlo precizan. Mi imamo plan izgraditi poddionicu od Zvirovića do Počitelja za 30 mjeseci. Zatim nastavak od Počitelja prema Kvanju dužine 7 kilometara se planira raditi 26 mjeseci i može se raditi paralelno. I zatim ide dionica od tunela Kvanj do Bune za što su predviđeni radovi od 36 mjeseci.

Je li onda moguće kada bi sve sada bilo spremno do 2020. imati autocestu kod Mostara? Ukoliko se sve posloži i sve se opredijele da idemo u tome pravcu, za četiri godine autocesta može doći blizu Mostara.

Za sve ovo su osigurani novci. S tim što za izgradnju dionice Počitelj - Kvanj, Europska banka za obnovu i razvoj uvjetuje povećanje trošarina na gorivo, a radi se o 30 milijuna eura koje je EBRD osigurao. Od tunela Kvanj prema Buni imamo odobrenih 100 milijuna eura od Europske investicijske banke (EIB), a ova banka ne uvjetuje povećanje trošarina. Međutim vlasti iz Federacije BiH traže od državnog ministarstva da ne potpisuje taj sporazum ako se ne povećaju trošarine.

Ispravite me ako griješim, ali pomalo je čudno što se doslovno ispunjavaju ‘uvjeti’ koji se ne traže od Federacije BiH? Nije moje kao direktora javnog poduzeća da komentiram politiku i stavove Vlade Federacije BiH. Je li onda moguće uopće očekivati da se bez većih trošarina izgradi autocesta, odnosno koliko se usporava taj proces?

Trošarine su jako bitne za buduće dionice autoceste i za njezino ubrzanje. Međutim mi imamo sada 280 milijuna eura koju nam nudi EIB. Ponavljam radi se o 100 milijuna eura za Tunel Kvanj - Buna, zatim 50 milijuna eura za tunel Zenica. Uz to imamo na raspolaganju 100 milijuna eura od OPEC-ovog fonda OFID-a za nastavak prema Nemiloj gdje su mostovi i vijadukti, te još 36 milijuna eura koje nam daje Kuvajtski fond za obnovu i razvoj. Nitko od ovih financijera ne uvjetuje povećanje trošarine, a mi smo trenutačno u poziciji da stvari sami sebi uvjetujemo trošarinama.

Svejedno nije logično da novci stoje, čekaju a radova nema?!

Nadam se da ćemo ipak postati pragmatični i da pokrenemo građevinsku operativu. Uz to, iznimno je važno to da uz ovih 150 milijuna eura od EIB-a, dobivamo 55 milijuna grant sredstava od Europske unije. Zato ne vidim neke suvisle razloge da se to ne prihvati.

Nedavno su mediji objavili kako kinesko-azerbejdžanski konzorcij ima najpovoljniju ponudu na poddionici do Počitelja. Je li to tako?

O toj temi, niti ja ili uprava ne želimo davati nikakve izjave zato što bi se cijeli proces dodjele posla mogao kontaminirati. To su standardi banke. Rade se računski nadzor pristiglih ponuda. Ima čak 8.000 elemenata ponude koje treba uvesti u excel tabele, zatim usporediti podatke nakon čega će Autoceste FBiH u ovome tjednu trebale izaći s informacijom kako su rangirani zainteresirane kompanije.

U kojoj je fazi izgradnja dijela autoceste Odžak - Svilaj i mosta preko Save?

Za dionicu Svilaj - Odžak od skoro 11 kilometara po ugovoru iz 2014. smo dali avans i uveli izvođača da počne drugu fazu iako nismo dobili novac od EBRD-a, koji je podsjetimo, stvari uvjetovao povećanjem trošarina. Mi smo zahvaljujući vlastitim sredstima pokrenuli radove i sada sve teče po dinamici. Za sada nemamo problema, osim ako taj zajam ne bude ubrzo operativan jer će onda biti upitno dalje financiranje. Ali, problemi su tu da se rješavaju. Oko izgradnje samoga mosta imam informaciju da bi se mogao produžiti rok što bi nas dovelo u nepovoljniji položaj obzirom da bi nam istekao jamstveni rok za uočavanje i popravku nedostataka prije nego što bi se most pustio u promet. S državnim ministarstvom moramo vidjeti što učiniti dalje. Možda je bolje zaustaviti i ovu drugu fazu u tehničkom dijelu koliko je moguće kako bi dočekali vrijeme kada most može biti dovršen i stavljen u funkciju.

Je li za racionalno vrijeme očekivati da se Hercegovina i Bosna spoje autocestom?

Uprava Autocesta FBiH je još u veljači preko resornog ministarstva poslala dvije inicijative u kojima smo predstavili na koji način ubrzati izgradnju autoceste. Do sada nismo dobili odgovor što je vjerojatno povezano i pitanjem trošarina. Vlada do sada o tome nije raspravljala. Za tunel Prenj smo napravili idejni projekt sa svim geološkim istraživanjima i spremni smo da raspišemo međunarodni natječaj. Za dionicu Mostar Sjever - Mostar jug postoji odavno napravljen jedan izvedbeni projekt kojega bi trebalo optimizirati s potencijalim izvođačem radova. Ponajprije oko tehnologije izgradnje budući se taj projekt pravio prije desetak godine kada smo imali zastarjeliju tehnologiju. Sve to radimo kako bismo došli do bolje, a vjerujem i jeftinije varijante.

Hrvatska je djelomično s izdavanjem autoceste koncesionarima napravila pomak. Može li se taj model ili pak javno-privatnim partnerstvom još dodatno ubrzati izgradnja autoceste?

Mi imamo jednu vrlo ozbiljnu studiju koju su izradili AFC i EBRD i u travnju smo je predstavili vladi. Radi se o tome da sjeverno od Tarčina izgradimo autocestu i to sve dadnemo koncesionaru na određeni broj godina, a da taj koncesionar izgradi preostalih 57 kilometara do spoja s Republikom Srpskom. Međutim još uvijek nemamo jasnih odgovora trebamo li ići u tome pravcu ili ne. To je poznat model i najgora je stvar za nas da ne testiramo modele, odnosno da čekamo. Ove godine planiramo pokušati izdati obveznice. Sada trebamo raspisati natječaj za konzultanta koji bi nam dao odgovore možemo li to napraviti. Nakon toga bismo tražili od vlade suglasnost za to. Najgore je čekati. Mi smo proaktivni. problemi su da se rješavaju i uz viziju je moguće napraviti iskorake. U BiH je nažalost najbolje bilo ništa ne raditi, a čim počnete raditi odmah se počnu stvarati problemi. Najprije vam postavljaju pitanje otkuda vam pravo, a drugo gdje ste vi tu vidjeli sebe. No, ne obaziremo se na to. Vrlo brzo ćemo stvari testirati i zatražiti suglasnosti.

Koliko politički problemi koji postoje na razini države, Federacije BiH utječu na izgradnju autocesta?

Autoceste nisu pusti otok i dio smo sustava. Naravno da poremećeni odnosi utječu i na nas. Radimo zajedno i ono što je najvažnije za mene kao direktora je da nemamo unutarnjih problema. Riješili smo i pitanje smještaja u Mostaru. S gradonačelnikom Bešlićem potpisali smo sporazum i preselit ćemo u zajednički prostor zgrade bivšeg Suda nakon čega ćemo svi biti na jednome mjestu. Na taj način ćemo pomoći i lokalnoj zajednici jer ćemo najam kojega plaćamo drugima sada ići gradu Mostaru. Mislim da je to značajan iskorak, rekao je Terzić u razgovoru za Večernji list BiH.

Večernji List

[So What!]

Banja Luka - Prnjavor: Radovi na dijelu od Mahovljana do Drugovića teku punom parom
Nova dionica autoputa bit će završena do kraja ljeta

Nema odmora ni po najvećim vrućinama (Foto: G. Dakić)

Dionica autoputa od Banje Luke do Prnjavora duga je 35,3 kilometra.

Do kraja ljeta bit će otvoren dio od Mahovljanske petlje do Drugovića od 11 kilometara.

Radnici su svaki dan na terenu. Valjci rade, pripremaju se stubovi za rasvjetu, „peglaju“ se neravnine, podižu se nasipi...

500 radnika

- Početak ove dionice je u Mahovljanima, a završetak u Prnjavoru. Vjerujem da će to skratiti put od Banje Luke do Prnjavora barem za pola sata. Sama konfiguracija terena je takva da su radovi na dionici od Mahovljana do Drugovića napredovali brže nego na ostalim dijelovima terena - istakao je za „Avaz“ inžinjer za autoputeve u „Autoputevima RS“ Davor Vučković.

On ističe da će ova dionica biti otvorena do kraja ljeta i dodaje da su željeli izbjeći obližnje brdo Tutnjevac, koje je često mjesto saobraćajnih nesreća.


Priprema za rasvjetne stubove

- Većina objekata nalazi se na ovoj dionici, a to su dva ili tri vijadukta, most preko Vrbasa, petlja u Laktašima, koja će se vezati na Srbački put, odmorište poslije mosta. Angažirano je više od 500 radnika, a prisutan je i veliki broj podizvođača. Rasvjeta, zemljani radovi, instalacije - sve su to poslovi koje valja završiti - kaže Vučković.

Na vijaduktu nam se pridružuje i „nadzorni organ“ Željko Babić, koji objašnjava kolika je širina kolovoza, kako se grade mostovi i kakav je materijal koji koriste radnici.

Babić s dva pokreta rukom i jednom ''polurečenicom'' vraća vozača kombija koji je želio prijeći preko tek premazanog vijadukta...


Vučković i Babić: Duel izvođača i „nadzornog organa“

- Radim ovo godinama i znam kako treba s ljudima. Vijadukt je namazan emulzijom i on bi to razmazao samo zato da bi skratio sebi put za 30 metara. Neka se okrene i vrati nazad - priča Babić i dodaje da vrućine predstavljaju veliki problem radnicima.

- Rade od šest ujutro do šest popodne. Svako sat imaju pauzu od 15 minuta. Voda je uz njih neprestano. Pivo ne smiju piti, ali ga ponekad popiju. Poneki među njima ne nose obavezne kacige i prsluke, ali tako se brane od vrućina - dodaje Babić.

Izvođač ili nadzornik?

Kreće nadmetanje između Vučkovićeve mladosti i Babićevog iskustva.

Izvođač smatra da je bolje biti nadzornik, a nadzorni organ tvrdi da je lakše biti izvođač. Rezultat je, na koncu, neriješen.


Radovi u punom jeku

- Prvi radovi na izgradnji autoputa su pripremni radovi - osiguranje osovine, iskolčavanje i uklanjanje šiblja i žbunja u širokom pojasu. Najvažnije je osigurati pristup i povezati trasu da izvođači mogu osigurati transport. Posljednji posao je postavljanje signalizacije, ali posao na autoputu nikada ne prestaje jer se „linijski“ projekti neprestano održavaju - kaže Babić.

Bitno je da znaš i hoćeš

Obilazimo most na Vrbasu. Vučković i Babić pričaju o sili vode, njenom pritisku, dubini na kojoj se postavljaju metalne šine, o seizmološkom karakteru tla... Potom govore o obližnjem vijaduktu i rasvjeti koja će ga pratiti.


Posao i zadovoljstvo

- Mostovi, kako kaže Andrić, spajaju ljude, a autoputevi ih razdvajaju. Autoput razdvaja selo, zaselak, naselje. Vijadukti i nadvožnjaci ih povezuju. Takva je, brate, građevina. Nema pravila i sve može. Bitno je da znaš i da hoćeš. Ako hoćeš, onda ćeš i znati - ističe Babić i odlazi prema grupi radnika da provjeri kvalitet materijala.

Avaz

[So What!]

Konkretni podaci: U autoputeve u BiH u posljednjoj deceniji investirano 2,6 milijardi KM

U Izgradnju, upravljanje i održavanje autoputeva u BiH je u posljednjoj deceniji investirano 2.658.592.393 KM.


Podaci o utrošku sredstava dostavljeni Ministarstvu komunikacija i prometa

Podaci su to koje su Ministarstvu komunikacija i prometa BiH dostavile nadležne entitetske kompanije zadužene za upravljanje autoputevima u BiH, a u sklopu odgovora na upit o ukupnim prikupljenim i investiranim sredstvima po osnovu akciza na gorivo, putarina i registracija motornih vozila.

JP Autoceste FBiH, kompanija koja posluje od 1. januara 2011. godine, je do 30. maja 2017. godine investirala 401.321.610 KM prikupljenih po osnovu prihoda od akciza i putarina. Istovremeno su investirana i sredstva iz kreditnih zaduženja kod međunarodnih finansijskih institucija u iznosu od 918.957.765 KM te grant sredstva u iznosu od 3.889.150 KM. Investirana preuzeta kreditna sredstva kod domaćih komercijalnih banaka iznose 68.000.000 KM. Do 31. decembra 2010. godine je Direkcija za izgradnju, upravljanje i održavanje autocesta FBiH, čije su JP Autoceste FBiH pravni nasljednik, investirala ukupno 196.075.116 KM.


Ukupna ulaganja u autoputeve u FBiH

Iz ove kompanije naglašavaju da su sredstva prikupljena od akciza iskorištena i za otplatu kredita kojima su finansirani izgradnja i nadzor nad izgradnjom autoputeva. Od 1. decembra 2009. do 30. maja 2017. godine je ova kompanija po osnovu akciza na gorivo (0.10 KM/l) prikupila 559.172.264 KM.


Sredstva JP Autoceste FBiH prikupljena od akciza na naftu i naftne derivate (0,10 KM/l)

Istovremeno je povučeno 1.015.502.468 KM, dok 71.259.362 KM kreditnih sredstava je još uvijek neiskorišteno.


Korišteni dugoročni krediti JP Autoceste FBiH

Za izradu planske, studijske i projektne dokumentacije, eksproprijaciju, izgradnju i održavanje autoputeva u Republici Srpskoj (RS) je, prema podacima Ministarstva saobraćaja i veza RS-a, od 2009. do 2016. godine uloženo 1.070.348.752 KM. Eksproprijacija je finansirana iz budžeta RS-a i sredstava JP Autoputevi RS-a i za posmatrani period iznosi 145.222.691 KM. Održavanje se finansira iz sredstava JP Autoputevi RS-a i za posmatrani period iznosi 4.278.155 KM. U RS-u su izgrađeni autoputevi Gradiška – Banja Luka i Prnjavor – Doboj, ukupne dužine 68 kilometara. Iz resornog enttietskog ministarstva navode da je u toku izgradnja autoputa od Banje Luke do Doboja te da je započeta eksproprijacija zemljišta za izgradnju autoputa na Koridoru Vc. Za izgradnju navedenih autoputeva osigurana su kreditna sredstva u iznosu od 464 miliona eura kod EBRD-a i EIB-a.

Od 2002. godine, kada je JP Direkcija cesta FBiH preregistrovana u JP Ceste FBiH, pa do ove godine ta kompanija je na osnovu naknada od nafte i naftnih derivata prikupila 545.829.743 KM. Akumulirana sredstva prikupljena po osnovu putarina od fizičkih lica iznose 165.372.534 KM, a po osnovu putarina od pravnih lica 83.041.081 KM, što znači da je po ovim osnovama u posljednjih 15 godina, ne računajući tekuću godinu, JP Ceste FBiH prikupila 795.043.358 KM.

Za izradu planske, studijske i projektne dokumentacije, eksproprijaciju, izgradnju i održavanje magistralnih i regionalnih cesta u RS-u za period od 2001. do 2016. godine uloženo je 1.380.719.505 KM. Za eksproprijaciju je izdvojeno 2.951.327 KM, a za održavanje 688.547.273 KM. U tom periodu su za izgradnju, rekonstrukciju i rehabilitaciju magistralnih i regionalnih puteva i putnih objekata u RS-u osigurana kreditna sredstva u iznosu od 255.867.327 KM kod međunarodnih i domaćih finansijskih institucija.

Putnu mrežu u RS-u čine magistralni putevi ukupne dužine 1.767,88 kilometara, regionalni putevi ukupne dužine 2.104,83 kilometara i lokalni putevi ukupne dužine oko 6.030 kilometara.

Brčko distrikt je od 2000. do 2017. godine za putnu infrastrukturu izdvojio 112.971.431,20 KM. Dio tih sredstava se odnosi na kredite, poput kredita EBRD-a za izgradnju obilaznice oko Brčkog u iznosu od 28.500.000 KM te kredita Svjetske banke za sanaciju šteta od poplava za putnu infrastrukturu u Brčko distriktu u iznosu dva miliona KM.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH je u BiH od 2006. do 2016. godine od akciza na naftu i naftne derivate prikupljeno ukupno 4.828.733.578,70 KM. U istom periodu ukupno prikupljena sredstva za putarine iznosila su 2.951.979.419,53 KM. Način utroška tih sredstava bi trebala utvrditi Istražna komisija, koja je osnovana zaključkom Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH od 5. jula ove godine. Članovi Istražne komisije su Šemsudin Mehmedović, Predrag Kožul, Nenad Lalić, Zaim Backović, Damir Bećirović i Salko Sokolović.

Faktor