Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
mijonja wrote:
Ne zaboravite one 3 ili 4 studentice iz Hrvatske, koje su na putu kući iz Mostara prema Hrvatskoj, prije 2 godine sletile u jezero (Grabovica ili Salakovac) i poginule. Također se sjecam da su prije 5 ili 6 godina zena sa svojom majkom i bebom na isti način sletile u jezero kod Salakovca i doživjele tragičnu sudbinu...Sve ovo bi se sigurno izbjeglo autocestom.
Izbjeglo bi se i dobrom odbojnom ogradom?
Ne znam, mozda. A mozda ograda ponekad i nije dovoljna...
Mozda zid napraviti cijelom duzinom prema jezeru, vjerovatno je to rješenje, a i jeftinije je nego autoput
The BEN10 wrote:Pa više ljudi godišnje umre od posljedica pušenja - ako ćemo ići na tu varijantu, to je prioritet svih prioriteta. Ako ćemo ići u krajnost, onda bi svakom insanu u ovoj državi trebalo nabaviti Ironman odijelo kako bi hodao okolo maksimalno siguran. Ili gledati da svakom stanovniku nabavimo Hummera kako bi se što sigurnije vozio.
Autoputevi su dobra stvar, odlična. Ali mi ih ba ne možemo priuštiti. Bit će ono da ćemo se zadužiti, to je sigurno, jer je već kreiran takav ambijent, ali prije autoputa kroz dijelove koji će jedva imati prometa, prioritet je zadužit se da se povežu Tuzla, srednja Bosna i Krajina sa Sarajevom, jer se radi o sredinama sa mnogo stanovnika. Sredine sa kakvom-takvom privredom, koju bi dodatno pogurala bolja putna mreža.
Mislim da bi to polučilo veće benefite od autoputa kojeg ćemo masno platiti, a koji neće imati prometa za takvu investiciju.
Možemo ga sebi priuštiti. Treba samo ponuditi model, da gradjani daju zajam.
Pa ko dadne, neka ima pogodnosti pri korištenju autoputa ili udio u prihodima.
Vlada FBiH još u martu podijelila je nepostojeći novac od povećanja akciza na naftu i naftne derivate za 15 feninga. Riječ je o povećanju koje će se naći na dnevnom redu Parlamentarne skupštine BiH tek 10. maja i za koje se uopće ne zna da li će dobiti podršku.
Nakon 95. sjednice koja je održana 10. marta iz Vlade FBiH saopćeno je da su donesene dvije odluke koje se odnose na davanje saglasnosti za zaključivanje Ugovora o zalogu novčanih sredstava i potraživanja između Razvojne banke FBiH i Vlade FBiH u svrhu osiguranja izvršenja obaveza iz Ugovora o kreditu od 13.2.2017. godine zaključenog između Razvojne banke FBiH i JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar u iznosu do 48.084.578,77 KM.
"Zaduženo je JP Autoceste FBiH da dio prihoda ostvarenog nakon usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama prioritetno usmjeri u svrhu vraćanja ovog kredita".
Čuj ne zna se da li će dobiti podršku. Parlament je ništa, nego slučajno se zakačili oko funkcija, pa malo zakočeno.
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Da (2047) 16%
Ne (9913) 76%
Možda (578) 4%
Ne pratim (455) 4%
Hajde sada zaposlenici Cesta i Autocesta i porodice i svi kojima je obećan posao iz akciza i lijepljenja plakata, klikajte da.
Da li je opravdan zahtjev za povećanje akciza na gorivo kako bi se ubrzala izgradnja autoputa?
Da (2047) 16%
Ne (9913) 76%
Možda (578) 4%
Ne pratim (455) 4%
Hajde sada zaposlenici Cesta i Autocesta i porodice i svi kojima je obećan posao iz akciza i lijepljenja plakata, klikajte da.
Hajde ti objasni koji to zaposlenik cesta i autocesta dobija posao iz akciza? Koliko ceste i autoceste potrose za plate a koliko za izgradnju?
Jeli ti uopšte znaš za šta se koriste akcize?
Tipična kafanska logika.
U ovoj državi, što je u cijelom svijetu normalno, lokalni kretenima je glupo.
"Štand Autocesta Federacije BiH na Mostarskom sajmu bio je ubjedljivo najveći. Ako uzmemo u obzir da Autoceste nisu firma, koja djeluje na tržištu, već javno preduzeće koje raspolaže sa novcima građana, onda se postavlja pitanje – čemu toliko ulaganje u promotivne aktivnosti. Nezvanična procjena govori da su javne firme, koje pokriva Ministarstvo, izdvojile oko 120 hiljada KM za promociju na Mostarskom sajmu. Postavio sam pitanje prema Ministarstvu saobraćaja FBiH – da mi se dostave zvanični podaci o količini utrošenih sredstava, nakon čega ćemo moći utvrditi odgovornost", kazao je Gratz.
Gratz je dodao da je "posebno indikativno da su u vrijeme, kada se vodi ogromna rasprava o akcizama na naftu, gdje se traži od građana da izdvoje dodatni novac za gradnju autoputeva, a Autoceste Federacije troše enormne iznose na promotivne djelatnosti, iako – naglašavam – nisu tržišna firma i takav vid promocije im nije neophodan"
Profesor javnih finansija na Ekonomskom fakultetu u Tuzli Izudin Kešetović smatra da je prividna zainteresovanost za izgradnju pravednog i efikasnog sistema oporezivanja nosilaca bh. vlasti pala na sistemu posebnog oporezivanja i tretmana ličnih primanja koja imaju karakter materijalnih troškova.
U kontekstu odbijanja seta zakona o povećanju akciza, Kešetović kaže da se birokratski sistem samodoprinosa, kao parafiskaliteta iz socijalističkog sistema, pokušava zamijeniti sistemom nametanja posebnih poreza kroz sistem trošarina ili pristojbi.
"Takvih pokušaja je bilo. Bezvrijedne obveznice za prugu Beograd – Bar. Brojni su bili pokušaji uvođenja tzv. patriotskih zajmova. Novi pokušaj vlasti, nakon četvrt vijeka od rušenja socijalističkog sistema i tranzicije, ima karakter poreske presije ili prisile. Nemoć vlasti da razvije osnovne elemente tržišne ekonomije ispoljava se u prisili ili ius imperium, odnosno, na principu jači tlači", rekao je Kešetović.
On dodaje da samo ishodište destiniranih i nealociranih anticipativnih javnih prihoda leži u samom značenju pojma kreditnog boniteta ili javnog duga. On dodaje da teza o umjerenoj zaduženosti nema svoje utemeljenje jer se mora mjeriti s dohodovnom sposobnosti poreskih obveznika.
"Pokriće kroz kreditno zaduženje u dijelu anticipiranog prihoda po osnovu posebnih poreza tzv. akciza ili trošarina je izvan svake logike poreskog sistema. Ustvari se radi o raspodjeli dohotka i alokaciji bez utvrđene logike stabilizacije sistema. Time su zanemarena tri osnovna principa fiskalne politike: raspodjela, alokacija i stabilizacija", kazao je Kešetović.
Kako kaže, sama logika sistema ovakvog načina distribucije dohotka je izvan svakog sistema. Naime, osnovni princip kreditnog odnosa počiva na principu povjerenja.
"Po toj logici potencijalni kreditori za sredstva tačno utvrđene namjene nemaju povjerenje da će se stvoriti dohodak koji će omogućiti povrat investicije. S obzirom na to da se radi o javnom dobru polazi se od tzv. teorije korisnosti ili žrtve. Znači, poreski obveznici moraju podnijeti žrtvu da bi imali korist koja nema utemeljenje u povratu investicije", kazao je Kešetović.
On dodaje da primjer takvog ulaganju imamo u susjednoj državi Hrvatskoj, sa zaduženjima koja su narasla u visini godišnjeg BDP-a, dok su unutrašnji dugovi produkovali "lex Agrokor" i dubiozu od nekoliko milijardi eura ili više od desetine milijardi KM.
"Tzv. monetizacija dugova u oba primjera se odvija na različitim nivoima. Ova naša na fiskalnom, a ona druga na monetarnom. Tzv . mjenica je samo instrument osiguranja plaćanja i očito će izazvati 'krater' ili 'gep' kod dobavljača. Kreditori s bankarskim pokrićem će poravnati rizike s profitima. U našim uslovima to će platiti poreski obveznici kroz namirivanje dugova javnom sektoru javnih ustanova, javnih preduzeća i državnog aparata", kazao je Kešetović.
Ističe da će "gep" javne potrošnje pokriti poreski obveznici jer štampanja novca nema, iako se priželjkuje, jer su sve oči uprte u devizne rezerve u stranoj ili tzv. rezervnoj valuti koja je pokriće domaćem 100 posto konvertibilnom novcu.
"Bez obzira na to koliko sve izgledalo naivno i na prvi pogled benigno, radi se o sofisticiranom modelu monetizacije neproduktivne javne potrošnje bez obzira na to javlja li se ona u dohocima brojno nezaposlenih i neproduktivnih u javnom sektoru ili tzv. proizvodnih investicija koji ne donose profit , odnosno zaradu. Sva logika sistema pokazuje da se neće odustati od oporezivanja kroz sistem posebnih poreza za autoceste, nego će proizvesti posebne zahtjeve za nove namjenske namete za 'pokriće gubitaka željeznice', 'gubitaka rudnika', tzv. 'zdravstveni porez' za pokriće gubitaka u zdravstvenim ustanovama i fondovima ili pak novi porezi za nove penzionere u zamjenu za sistem doprinosa na platu", smatra Kešetović.
Najpovoljniji pravac za izgradnju brze ceste Sarajevo-Beograd je trasa preko Pala, Prače, Hrenovice, Ustiprače, Višegrada pa sve do Vardišta.
To su pokazale tehničke studije koje su izradila dva sarajevska instituta, IPSA i Eptisa. Od pet varijanti računica govori da bi najskuplja bila trasa preko Romanije za čiju izgradnju od 113 km, trebalo bi da se izdvoji milijarda 200 miliona evra.
Najpovoljnija trasa je Prača – Višegrad, a ona bi koštala oko 995 miliona evra. Izradu studijske dokumentacije tražili su i u Ministarstvu saobraćaja i veza RS.
“U toku je izrada te studijske dokumentacije. Konsultant ima rok da do kraja decembra posao, odnosno, da preda varijante izgradnje brze ceste od Sarajeva do Vardišta“, rekla je Nataša Kostić, pomoćnik ministra za drumski saobraćaj RS.
U Ministarstvu komunikacija i trasporta BiH danas bez odgovora da li su oni svoju analizu završili.
U Srbiji, već odavno čekaju odgovor iz Sarajeva, jer je autoput od Čačka prema Užicu u finalnoj fazi. Predsjedavajući Savjeta ministara tvrdi da niko ne može sam da donese odluku o trasi, pa ga čude pozivi iz Srbije.
“Niko ne može jednostavno donijeti odluku o trasi, niti BiH, niti Srbija, svako može predložiti samu trasu i niko unutar BiH ne može donijeti jednostavno odluku o trasi“, navodi Denis Zvizdić, predsjedavajući Savjeta ministara BiH.
Čini se da je upravo tu i problem. Iako, struka kaže jedno, politika čini se da hoće sasvim drugo. Zvizdić priznaje da bi on najradije okrenuo trasu do Beograda preko Tuzle i Bijeljine, ali da o tome treba još da se dogovara.
I dok političari vijećaju, autoprevoznici već računaju kakve bi olakšice brza cesta mogla donijeti, ali ona koja je za sada najjeftinija.
“Ispravljanjem krivina, povećanjem preglednosti i pravljenjem trećih traka ovdje na usponima, snimanje preopterećin dionica i tu pravljenje dodatnih traka, veoma bi popravilo izgled usluge i donijelo uštede i privredi i stanovništvu, a naravno i prevoznicima“, rekao je Momčilo Sladoje, direktor Centrotransa Istočno Sarajevo.
Cijena putovanja od Sarajeva do Beograda bila bi upola jeftinija, a putovanje upola kraće. Autobusi sada voze osam sati. Brzom cestom bi se i do tamo i nazad moglo stići za isto toliko vremena.
Vlada Nermina Nikšića još 2014. tražila povećanje akciza na gorivo za dodatnih 10 feninga
Zastupnici opozicionog SDP-a u prethodnih nekoliko mjeseci oštro su se protivili prijedlogu Vijeća ministara BiH za povećanje akciza na gorivo u iznosu od 15 feninga. Na kraju su doprinijeli tome da zakon o povećanju akciza ne bude usvojen, ali su izgleda zaboravili da je upravo SDP-ov premijer Nermin Nikšić 2014. godine uputio inicijativu Upravi za indirektno oporezivanje da se povećaju akcize na gorivo za 10 feninga.
Bivši premijer FBiH Nermin Nikšić 6. maja 2014. godine uputio je inicijativu Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, odnosno predsjedavajućem Nikoli Špiriću, za povećanje akciza na naftne derivate.
On u pismu UIO podsjeća da se naša država u pismu namjere MMF-u od 8. januara 2014. godine, koje su potpisali državni i entitetski premijeri te ministri finansija, kao i guverner Centralne banke BiH, obavezala na povećanje akciza na gorivo, a čiji je prihod trebao biti usmjeren za investicije u izgradnju autoceste.
Nikšić u pismu obrazlaže da su Autoceste FBiH nadležne za izgradnju autoceste na Koridoru 5C te navodi da se to preduzeće finansira isključivo od naplate cestarine i prihoda od akciza na naftne derivate.
Obrazloženo je na koji način se finansirala izgradnja autoputa te da je od 2014. godine planirana izgradnja autoceste od Tarčina prema jugu. S obzirom na zahtjevnost projekta, Nikšić u pismu UIO naglašava da je potrebno osigurati dodatnih 300-400 miliona eura.
"Kako bi se osigurali uvjeti da se JP Autoceste može dodatno zadužiti i kako bi se stvorili uvjeti za nastavak izgradnje autoceste, neophodno je osigurati povećanje akciza na naftne derivate za dodatnih 10 feninga po litru", naglašeno je u inicijativi Nikšića upućenoj UIO BiH.
Navedeno je da bi se povećanjem akciza na gorivo za 10 feninga osigurala dodatna sredstva blizu 110 miliona KM, tj. ukupan prihod od putarina bi uz povećanje od 10 feninga po litru iznosio 220 miliona KM.
"Sredstva ostvarena povećanjem akciza na naftne derivate za dodatnih 10 feninga po litru direktno bi se uplaćivala na račun JP Autoceste, što bi se koristilo za nove investicije", naglašeno je u inicijativi.
Ništa u svemu tome ne bi ni bilo sporno da se upravo SDP nije oštro protivio prijedlogu sadašnjih vlasti da se povećaju akcize za 15 feninga.
Inicijativa Nermina Nikšića za povećanje akciza za 10 feninga nikada nije razmatrana u državnom parlamentu, a trenutni saziv Vijeća ministara BiH je na već postojeći prijedlog prethodnog saziva vlasti za povećanje akciza od 10 feninga, dodao još povećanje od 5 feninga za izgradnju i održavanje magistralnih cesta.
Drugim riječima, povećanje akciza na gorivo tražila je i prethodna i trenutna vlast.
Podsjećamo, trenutna opozicija u državnom parlamentu, uz suzdržanost određenih poslanika iz vladajuće strukture nije podržala povećanje akciza za 15 feninga po litru goriva.
Samo kr---n može nešto tako glupo napisati ali ništa novo za nivo inteligencije na ovom forumu.
Ako nemaš pojma o čemu se radi nije teško otići na site- ebrd i provjeriti ali naravno to je preteško jer onda nebi bilo razloga za lupetanja gluposti.
Za lijene guzice
The loan is composed of two tranches as follows:
Tranche 1 in the amount of up to EUR 120 million to finance the construction of three motorway sections as follows:
- EUR 50 million to finance the construction of Tunnel Ivan approximately 2 km in length; and
- EUR 70 million to co-finance with the EIB the construction of a motorways section from Poprikusa to Nemila, approximately 5.1 km in length.
Tranche 2 in the amount of up to EUR 60 million to finance the construction of a motorway section from the Mostar South Interchange to Tunnel Kvanj, approximately 8.7 km in length.
Autoput nema prometa da bude isplatan. I samo krajnji kreten može zamagljivati tu činjenicu i uživati u otetim, iznuđenim akcizama.
Za vas uhljebe u autocestama ga finansiraju ljudi koji jedva sklapaju kraj s krajem, voze golfove dvojke po lošim mjesnim putevima i nikad neće ići na autoput.
Kada već primate platu da nam promičete blagodati kredita, možemo li znati koliko ćemo mi kojima autoput ne treba platiti kamata na dosad uzete kredite.
walk_M-A-N wrote:Autoput nema prometa da bude isplatan. I samo krajnji kreten može zamagljivati tu činjenicu i uživati u otetim, iznuđenim akcizama.
Za vas uhljebe u autocestama ga finansiraju ljudi koji jedva sklapaju kraj s krajem, voze golfove dvojke po lošim mjesnim putevima i nikad neće ići na autoput.
Kada već primate platu da nam promičete blagodati kredita, možemo li znati koliko ćemo mi kojima autoput ne treba platiti kamata na dosad uzete kredite.
Drug... Taj Autoput nije samo za uhljebe u jpafbih...
Moja firma placa akcize, kao i svi... Moja firma mjesecno trosi po 5000KM na acc... A djelom zivimo od tog autoputa... Trenutno je u Zenici 500njak radnika... Znaci 500 porodica... Mi ugradjujemo BIH zeljezo. Znaci jos nesto porodica zivi od AP... Mi koristimo BiH kamen... Jos nesto porodica zivi od tog AP... Bih cement, pa koliko je tu porodica... Pa sad uzmi dalje koliko goriva trošimo, koliko HTZ opreme deremo, koliko jedemo, koliko je jos firmi direktno uključeno... Nije to tako kako ti na prvu mislis... Jeste, realno i meni krivo sto svaki dan nosim na ramenima odgovornost za 30-50 radnika, sto svaki dan i kisnem i gorim i rizikujem, sto sam ili u prasini ili u blatu ili u vodi, a uhljeb koji naplacuje putarinu ima vecu platu od mene i od jos 90% inzinjera koji prave i grade taj isti autoput i koji ce imati bar 3 puta vec u penziju od mene, ali tako je kako je...
sorry na swiftkey sranjima
Last edited by kurty on 21/02/2018 08:07, edited 1 time in total.
walk_M-A-N wrote:Autoput nema prometa da bude isplatan. I samo krajnji kreten može zamagljivati tu činjenicu i uživati u otetim, iznuđenim akcizama.
Za vas uhljebe u autocestama ga finansiraju ljudi koji jedva sklapaju kraj s krajem, voze golfove dvojke po lošim mjesnim putevima i nikad neće ići na autoput.
Kada već primate platu da nam promičete blagodati kredita, možemo li znati koliko ćemo mi kojima autoput ne treba platiti kamata na dosad uzete kredite.
vozis li se ti tamo
Mi trošimo nekih 100KM sedmično na putničkim, i 200KM na teretnim... i prometa ima garantujem, na jošanici po tri izlaza rade 90% vremena
I pokrije cestarina sve troškove rada JPAC, bez problema
Da malo opet zamezim, i u maniru stiha "da sam ja netko...".
Sutra bih donio odluku da se korištenje autocesta ne naplaćuje. Jest da bih ojadio one što rade na kučicama za naplatu i u tom čitavom sistemu. Nek se svako vozi džabane.
Održavanje da ide od prihoda koje sada autoceste imaju iz akciza.
Haris.ba wrote:Da malo opet zamezim, i u maniru stiha "da sam ja netko...".
Sutra bih donio odluku da se korištenje autocesta ne naplaćuje. Jest da bih ojadio one što rade na kučicama za naplatu i u tom čitavom sistemu. Nek se svako vozi džabane.
Održavanje da ide od prihoda koje sada autoceste imaju iz akciza.
Znači da se zaustavi dalja izgradnja? Jer kao ostalo nije potrebno da se gradi u BiH.
Haris.ba wrote:Kakve veze ima placanje za koristenje autoputa sa njegovom gradnjom?
Sam koridor nece biti napravljen za 20 godina. A i da se napravi sutra, nema prometa da pokrije troskove izgradnje.
Da imamo citav koridor sutra promet na njemu ne bi bio dovoljan da vrati u ekonomski razumnom roku troskove izgradnje.
NI javne bolnice ne vrate troskove izgradnje, ali se ipak grade.
Ne gradi se autoput zbog "return of investment", vec zbog opsteg efekta na razvoj privrede.
seln wrote:NI javne bolnice ne vrate troskove izgradnje, ali se ipak grade.
Ne gradi se autoput zbog "return of investment", vec zbog opsteg efekta na razvoj privrede.
Ne valja ti primjer. Koja je javna bolnica napravljena od 1991? Javne bolnice se finansiraju iz fondova na principu solidarnosti i osiguranja. Skroz drugačija matematika i društvena opravdanja. I u našim okolnostima, npr. kantonalna bolnica Zenica ima duga 20 miliona, pa moraju da štrajkuju da im vlada da garanciju da bi uzeli kredit.
A autoputevi su prirodni monopol. Bolnice nisu.
Ako se autoput pravi zbog opšteg efekta na razvoj privrede koji je smisao naplate? Da se vrate krediti? Vraćaju se iz poreza. Da se održava autoput? Može se održavati iz poreza kao i druge ceste.
Drugo, za finansiranje izgradnje cesta ima fantastičnu robu za oporezivanje - naftu. Ko se više vozi - više plaća poreza (princip pravednosti).
Prihodi od naplate korištenja cestarina nisu mali. Ali, oni su dostatni za pokrivanje održavanja, te pravljenja nekoliko kilometara godišnje autoceste. Bolje odustati od njih, a na drugoj strani tražiti računicu.
Stvar je što će gradnju autoputeva platiti građani vraćajući kroz poreze rate za kredite koji su uzimani za taj autoput. I porezi će se i dalje uzimati desetljećima. I imaš izbor. Sačuvati radna mjesta na naplatnim kućicama, i imati manji promet na cestama. Ili napraviti autoceste sa istim režimom ko i magistralne i maknuti promet na autoput sa magistralnih cesta. Učiniti privredu konkurentnijom time što joj je smanjen trošak transporta. Povećava se sigurnost, biće manje nesreća. A da ne pričamo o otvaranju novih poslovnih kombinacija koje će dovesti i do povećanja potrošnje goriva, te još poreza za održavanje.
Po istom principu može se onda kazati da iako plaćaš održavanje tzv magistralnih cesta kroz registraciju, država može postaviti naplatne kućice i na njima. Šta fali. Što se i one ne bi održavale od naplate putarine?
walk_M-A-N wrote:Autoput nema prometa da bude isplatan. I samo krajnji kreten može zamagljivati tu činjenicu i uživati u otetim, iznuđenim akcizama.
Za vas uhljebe u autocestama ga finansiraju ljudi koji jedva sklapaju kraj s krajem, voze golfove dvojke po lošim mjesnim putevima i nikad neće ići na autoput.
Kada već primate platu da nam promičete blagodati kredita, možemo li znati koliko ćemo mi kojima autoput ne treba platiti kamata na dosad uzete kredite.
vozis li se ti tamo
Mi trošimo nekih 100KM sedmično na putničkim, i 200KM na teretnim... i prometa ima garantujem, na jošanici po tri izlaza rade 90% vremena
I pokrije cestarina sve troškove rada JPAC, bez problema
Ne vozam, kao što se ne voza ni većina građana iz BIhaća ili Goražda ili čak dosta mjesta oko Sarajeva...a plaćaju i stare i nove akcize. To je nepošteno.
Nije mjerilo da li je u Jošanici gužva već koliko je prometa po dionicama. Ovakav autoput je presavremen, preskup i preluksuzan za promet i mogućnosti. Nije to emocionalna analiza već ekonomska.
I više, čitav koncept da se pravi iz kredita sa kamatama je pogrešan i odraz robovskog odnosa naših "političara" koji će se prodati da budu "guverneri" EBRD ili WB ili IBRD. Ili za jedan put u London. Sad će neko pitati, zar može drugačije. Bila je alternativa, da građani ili firme - koji svakako drže milijarde na (privatnoj) banci - dobiju dio vlasništva. I samo oni onda besplatnu vožnju i neki prihod od naplate putarine koja mora pokriti operativne troškove. S tim da ne bude naplata putarine preplaćeni posao snova. Toliko nam je ispran mozak stalnim čekanjem na neke donacije i navodne fondove da ne vidimo da mi imamo mogućnosti, bar u teoriji kad bi imali političare koji misle ne državu. A nećemo valjda još strancima plaćati besplatne vožnje, takav bi koncept bio još gori.
Čak je za Bih pogrešno ovo kako je ispalo da pravimo koridor Budimpešta-Ploče. Jer je naš interes Y trasa koja ide Sarajevo-Banjaluka-Zagreb i Sarajevo-Tuzla-Beograd. Samo mi nemamo svoju glavu i interes, samo radimo za tuđe a vraćamo kamate.
jest, al ti na 400km taj isti stranac mora stati barem jednom...
o kamionima da ne govorim
pa plaćamo svi uz registraciju, plaćamo i akcize, a ne znam koji put se popravi i napravi... jednostavno, bez brzine pokreta nema posla nit privrede
što više autoceste i brzih cesta to bolje, pa kuda god
